Fond za manjine raspisao je krajem februara ove godine prvi konkurs za finansiranje projekata u 2015. godini, ali do danas nije poznato ko se prijavio, koja komisija je radila na evaluaciji pristiglih predloga i ko je eventualno dobio novac. Iz Demokratskog fronta (DF) su istakli da je neprihvatljivo da se mimo znanja javnosti dijele na stotine hiljada eura poreskih obveznika, ističući da bi istražni organi morali da što prije reaguju.
Na zvaničnom internet sajtu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava navedeno je da je 26. februara 2015. godine raspisan konkurs za prvu raspodjelu finansijskih sredstava za sufinansiranje i finansiranje projekata u tekućoj godini. Uvidom u tekst konkursa, evidentno je da Fond za manjine uopšte nije saopštio koliko se konkretno dijeli novca, ali je ukazano da rok za prijavu važi „do 27. marta”.
Prema Pravilniku o kriterijumima za vrednovanje i raspodjelu sredstava za finansiranje i sufinansiranje projekata iz sredstava Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, na osnovu rang liste, upravni odbor donosi odluku o raspodjeli, većinom glasova, u roku od 30 dana od dana zaključenja raspisanog konkursa i ona je konačna. Ovo praktično znači da su odluke upravnog odbora morale biti objavljene najkasnije do 27. maja, ali o tome na službenom sajtu Fonda i u drugim otvorenim izvorima informacija nema nikakvih podataka.
Takođe, na sajtu Fonda nema ni saopštenja ni ko je sve kandidovao projekte za prvi konkurs u ovoj godini. Kako nije navedeno ni koliko novca se dijeli, može se samo na osnovu ranije prakse ove institucije i Zakona o budžetu pretpostaviti da se radi o cifri od oko 300.000 eura. Odluku o raspisivanju konkursa potpisao je predsjednik upravnog odbora Basri Lika.
Prema nalazima državne revizije, nevladinog sektora, pa čak i Evropske komisije, Fond za manjine netransparentno i često neregularno dijeli novac iz državnog budžeta na konkursima još od 2009. godine.
Poslanik DF-a i Nove srpske demokratije Milutin Đukanović u izjavi „Danu” naglašava da su oni u skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet tražili detaljne podatke o tome kako se troši novac Fonda za manjine, ali bez uspjeha.
– Nažalost, očigledno da vladajućoj strukturi uopšte nije stalo da to sve bude transparentno i javno. Prosto je nevjerovatno da se u toj oblasti ne može uvesti red što se tiče trošenja finansijskih sredstava, bez obzira na naše stavove da neki narodi ne mogu da budu nacionalne manjine. Kada je u pitanju ovaj finansijskih aspekt, situacija u Fondu za manjine je još jedan dokaz da ova država prosto nije sposobna da uvede elementarni red u institucije koje ona plaća i finansira – naglasio je Đukanović.
U radu upravnog odbora Fonda za manjine učestvuju predstavnici srpskog, albanskog, hrvatskog, romskog, muslimanskog i bošnjačkog naroda. Predstavnici tih savjeta tako odlučuju o dodjeli novca iz budžeta za projekte koje najčešće sami kandiduju. Iz Nove srpske demokratije ranije je saopšteno da treba ukinuti Srpski nacionalni savjet na čijem je čelu Momčilo Vuksanović, jer Srbi u Crnoj Gori, kako su kazali, ne mogu biti manjinski narod.
Pošto je na račun rada Fonda bilo brojnih kritika, Vlada je pristupila izradi novog zakona o manjinskim pravima i slobodama, čiji bi cilj bio da reguliše rad upravljačkih organa ove institucije, ali po tom pitanju i dalje vlada konfuzija. Prvobitno je bilo planirano da se promijeni sastav upravnog odbora (UO) Fonda i isključi mogućnost pojave sukoba interesa prilikom finansiranja projekata. Prema inicijalnoj zamisli predlagača, novi upravni odbor bi sa 15 članova bio sveden na sedam. Od tih sedam, dvojica bi bili predstavnici parlamenta, jedan predstavnik Vlade, jedan manjinskih savjeta, jedan istaknuti ekspert za oblast ljudskih prava, jedan predstavnik Univerziteta Crne Gore, ali i jedan predstavnik medija.
Međutim, nevladina organizacija Građanska alijansa nedavno je u pismu ministru za ljudska i manjinska prava Suadu Numanoviću ukazala da se odustalo od prvobitnog predloga, i da Vlada sada hoće da u UO zadrži predstavnike manjinskih savjeta.
U poslednjem izvještaju Evropske komisije bilo je navedeno da Fond za manjine nastavlja da funkcioniše sa znatnim nedostacima, posebno u pogledu dodjele sredstava, njihove pravilne implementacije i ukupnog upravljanja projektima.M.V.
Traže i finansijske izvještaje
Prema tekstu konkursa objavljenog na sajtu Fonda za manjine, ko god preda projekat mora da dostavi i izvještaj o realizaciji prethodno odobrenih projekata, čiji je narativni dio potkrijepljen audio-vizuelnim, štampanim, promotivnim i drugim materijalom, kao i dokazima o medijskoj propraćenosti projekta. Uslov je da i finansijski dio bude potkrijepljen detaljnom specifikacijom utrošenih sredstava, uz obavezno dostavljanje validne finansijske dokumentacije – faktura, računa, virmanskih uplata i izvoda iz banke.
– Pravo učešća na javnom konkursu za raspodjelu sredstava imaju nevladine organizacije i druga pravna i fizička lica čije su djelatnosti usmjerene na očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti manjinskih naroda ili drugih manjinskih nacionalnih zajednica u oblasti nacionalnog, etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta – navodi se u tekstu objavljenog konkursa.
Vlast toleriše bezakonje
Milutin Đukanović navodi da po pitanju zahtjeva DF-a vezano za jačanje transparentnosti u radu Fonda za manjine, koje su ranije izlagali u parlamentu, očigledno postoji blokada iz vladajuće koalicije.
– Konkretno, ta blokada postoji od svih segmenata saveza na vlasti. Dakle, svih njegovih konstituenata. Oni očito nemaju želju da se ovo pitanje riješi i da bude transparentno, to je ključni problem, nailazimo stalno na zid. Mi smo zaista u DF-u konkretni, istrajavamo na tome da se zna šta se radi i kako se raspisuju konkursi, ko se javlja i kako se troše sredstva. Nažalost, do dana današnjeg napredak skoro i da ne postoji, i tu je država glavni krivac, jer ona očigledno ne uvodi red u Fond za manjine – ocjenjuje Đukanović.